Turizam na hrvatskoj dalmatinskoj obali dugo je bio motor gospodarskog rasta, čineći regiju jednom od najpopularnijih destinacija na Jadranu. Poznata po zadivljujućoj obali, povijesnim gradovima i idiličnim otocima, Dalmacija godišnje privlači milijune posjetitelja. No, ovaj priljev turizma donosi ozbiljne ekološke i kulturne izazove, ugrožavajući dugoročnu ekološku i društvenu održivost regije.
Utjecaj masovnog turizma na okoliš i kulturu
Brzi rast turizma stvorio je ogroman pritisak na lokalni ekosustav. Prenapučenost uzrokovana dolaskom kruzera i jednodnevnih izleta na otoke dovela je do značajnog zagađenja koje ugrožava morsku biološku raznolikost. Krhki ekosustavi u zaštićenim područjima, poput Nacionalnih parkova Kornati i Krka, ozbiljno su ugroženi povećanim otpadom i degradacijom okoliša uzrokovanom masovnim turizmom. Zagađenje od brodova i nakupljanje plastičnog otpada narušili su nekada netaknuti prirodni okoliš.
Povijesni gradovi, poput Dubrovnika, također su pogođeni prekomjernim turizmom. Dubrovnik, UNESCO-ova svjetska baština, pretrpio je štetu zbog stalnog priljeva turista. Infrastruktura drevnog grada teško podnosi gust pješački promet, osobito tijekom sezone kada kruzeri svakodnevno pristaju. To je dovelo do erozije srednjovjekovnih gradskih zidina i ulica. Osim toga, mnogi manji gradovi i otoci bore se s rastućim potrebama za vodom, energijom i gospodarenjem otpadom.
Masovni turizam negativno utječe i na kulturu. Lokalne tradicije i način života komercijaliziraju se kako bi udovoljili turistima, ugrožavajući jedinstveni kulturni identitet dalmatinske obale. Komercijalizacija baštine regije riskira gubitak autentičnog dalmatinskog iskustva koje privlači posjetitelje.
EUSAIR-ov plavi rast: održiva budućnost za regiju
Kao odgovor na ove izazove, Forum Strategije EU-a za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), održan u svibnju 2024., predstavio je plavi rast kao strategiju za usklađivanje turizma s očuvanjem okoliša. Ovaj pristup naglašava ekološki prihvatljive prakse, učinkovitije upravljanje resursima i strožu kontrolu broja posjetitelja u osjetljivim područjima, poput nacionalnih parkova. Promicanjem ruralnog turizma nastoji se proširiti gospodarske koristi na manje poznata područja, smanjiti opterećenje prenapučenih žarišta poput Dubrovnika i očuvati prirodna blaga za buduće generacije. Ukratko, plavi rast nudi plan za održivi prosperitet, spajajući gospodarski rast s odgovornošću za okoliš.
Održivo ugostiteljstvo i inkluzivni turizam
Primjer održivih praksi može se vidjeti u BioManiainom modelu ugostiteljstva. BioMania je usvojila pristup kružne ekonomije, s naglaskom na lokalnu nabavu, odgovorno korištenje vode i smanjenje otpada. Bliskom suradnjom s lokalnim dobavljačima i pažljivim upravljanjem resursima, BioMania pokazuje da održivi turizam nije samo moguć, već i ekonomski održiv. Ovaj model inkluzivnog turizma osigurava da ekonomske koristi od turizma budu široko raspodijeljene u zajednici uz minimalan utjecaj na okoliš.
Takve održive inicijative ključne su za budućnost dalmatinske obale. One pružaju okvir za turizam koji poštuje lokalno okruženje i kulturnu baštinu, a istovremeno podržava gospodarski rast. No, postizanje ove ravnoteže zahtijeva kolektivno djelovanje vlada, tvrtki i zajednica.
Gledajući prema 2030. godini, održivost će postati standardna praksa u turizmu, dok će putnici i industrija zajedno raditi na poticanju pozitivnijih i regenerativnih učinaka na planet.
Izvori
1. Svjetski ekonomski forum, “Kako putovanja i turizam činimo inkluzivnima i održivima”.
2. Svjetski ekonomski forum, “Turizam se oporavlja, ali možemo li putovanja učiniti održivim?”
3. Euronews, “Budućnost turizma: drugačija i održiva”.