Razvoj europskih prehrambenih trendova: pregled 2023

Organic ingredients used at BioMania, the best restaurant in Bol, Brac Island

Od svoga osnutka BioMania prati potrošačke i tržišne trendove biljnih proizvoda u EU. U skladu s ovom misijom, u ovom članku dijelimo ključne uvide iz Ankete europskih potrošača 2023. projekta Smart Protein. Ovo opsežno istraživanje, provedeno u deset europskih zemalja, otkriva značajne promjene u prehrambenim navikama koje pokreću zdravstveni, ekološki i etički motivi. Nalazi ukazuju na rastući trend prema biljnoj prehrani i sve većem smanjenju konzumacije mesa među europskim potrošačima.

Ključni nalazi: smanjenje potrošnje mesa i prihvaćanje biljnih proizvoda

Jedan od najupečatljivijih nalaza istraživanja pokazuje da je 51% europskih potrošača smanjilo svoj godišnji unos mesa. Ovaj trend predvode Njemačka, Francuska i Italija, gdje je čak 59% stanovništva prijavilo smanjenje konzumacije mesa.

Zdravlje je glavni motiv ove promjene – 47% ispitanika navodi brigu o zdravlju kao glavni razlog za smanjenje unosa mesa, s posebno izraženim trendom u Rumunjskoj i Italiji. Briga za okoliš slijedi s 29%, posebno istaknuto u Danskoj i Nizozemskoj, dok 26% ispitanika, posebice u Njemačkoj i Nizozemskoj, kao motiv navodi dobrobit životinja.

Značajan dio Europljana prihvatio je biljnu hranu kao dio svoje redovne prehrane. Naime, 57% Europljana konzumira mahunarke barem jednom tjedno, a 53% je izrazilo želju za njihovim češćim uključivanjem u prehranu. Mahunarke su postale popularan biljni izvor hrane među europskim potrošačima, što odražava njihovu dostupnost, hranjivu vrijednost i svestranost u različitim kuhinjama.

Istraživanje također pokazuje da 28% Europljana konzumira barem jednu biljnu alternativu prehrani jednom tjedno, što je porast u odnosu na 21% iz 2021. godine. Biljno mlijeko je najpopularniji izbor, s 36% Europljana koji ga konzumiraju tjedno. Ovaj porast u potrošnji biljnih proizvoda odražava šire prihvaćanje i integraciju ovih alternativa u svakodnevnu prehranu.

Potrošačko ponašanje: Fleksitarijanci

Fleksitarijanci čine značajan i rastući segment europske populacije. Ukupno se 27% sudionika istraživanja identificiralo kao fleksitarijanci, s najvećim udjelom u Njemačkoj (40%) i Nizozemskoj (35%). Dodatno, 7% ukupnog uzorka konzumira samo biljne proizvode, uključujući vegane i vegetarijance. Ova demografska promjena naglašava potencijalno tržište za biljne proizvode i postepeno udaljavanje od prehrane usmjerene na meso.

Smanjenje unosa mesa nije ograničeno na jednu vrstu mesa – govedina (35%) i svinjetina (31%) bilježe najveća smanjenja.

Motivacije i prepreke

Motivacija iza ovih promjena u prehrani je višestruka. Zdravlje ostaje najvažniji čimbenik, s 47% ispitanika koji ga stavljaju na prvo mjesto. Slijede dobrobit životinja (29%) i ekološki razlozi (26%), posebno među fleksitarijancima. Ova otkrića naglašavaju složenu povezanost između osobnog zdravlja, etičkih razmatranja i ekološke svijesti, koja usmjerava prehrambene odabire.

Unatoč pozitivnim trendovima, i dalje postoje prepreke za usvajanje biljne prehrane. Cijena i okus ključne su prepreke, s 38% ispitanika koji navode cijenu, a 30% okus kao izazov pri odabiru biljnih alternativa. Posebno fleksitarijanci smatraju biljne proizvode preskupima, dok svejedima često nedostaje okusa.

Zaključak

Anketa Smart Protein Project iz 2023. nudi obećavajuću sliku o razvoju prehrambenih navika u Europi. Sa sve više potrošača koji smanjuju unos mesa i sve češće uključuju biljnu hranu u svoju prehranu, jasan je trend prema održivijoj i zdravstveno osviještenoj prehrani. Međutim, izazovi ostaju, posebice u prevladavanju percepcije o cijeni i okusu biljnih alternativa. Rješavanje ovih prepreka putem edukacije, inovacija i ciljanog marketinga moglo bi dodatno ubrzati prijelaz na biljnu prehranu, doprinosi poboljšanim zdravstvenim ishodima i održivosti okoliša diljem Europe.